Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 3
06:15
Književni dijalog: Dunavske ture Raše Livade
07:00
Zeleni sojlent i crveni alarm (R)
08:02
Zločinački porivi, 11-12 (R)
09:00
Čovek i kamen: Plavi tok, 7-12 (R)
09:15
Inspirisan poezijom (R)
10:10
Priča o bisetru i školjci: Mileva i Albert Anštajn – Pisma prijateljici (R)
10:55
Narodno pozorište u 10 činova: Šekspirov san, 7-10 (R)
11:30
Zemlja gruva: Koncert (R)
12:45
One su pomeralre granice: Vežite se one poleću (R)
13:15
Volim klasiku (R)
14:15
Književni dijalog: Dunavske ture Raše Livade (R)
15:00
Zeleni sojlent i crveni alarm (R)
16:01
Život između kopna i mora podrazumeva stalne izazove. U ritmu smena plime i oseke, zavirićemo u burni život malih heroja koji nekoliko puta dnevno prkose neukrotivim silama okeana.... Oni se čvrsto hvataju za stenu, prepuštaju se morskoj struji ili se valjaju u žestokim talasima. Izdržljivi i izuzetno domišljati, ovi minijaturni stanovnici prilagodili su se surovom životu, jer primenjuju razne strategije zahvaljujući kojima uspevaju da odole opasnim vremenskim uslovima. Serijal Neustrašivi borci sa morskih dubina vodi nas u nemilosrdni, ali očaravajući morski svet Kanade, Australije, Afrike i Evrope. U epizodi Evropa, biće reči o snažnim silama morskih struja i vetrova, koje neprekidno oblikuju strukturu i izgled obale Vadenskog mora u Nemačkoj. Živeti u ovako nestabilnim i promenljivim uslovima predstavlja veliki izazov, posebno za tek rođeno mladunče foke. Prateći prve korake ovog simpatičnog sisara, otkrićemo svu složenost borbe koju vode životinje naseljene uz obale mora, kako bi se prilagodile iznenadnim promenama svog staništa, koje se manifestuju u naglom sušenju laguna, nestajanju ostrvaca i napadima miliona ptica selica koje svake godine osvajaju obale Vadenskog mora.   Repriza , 29.april u 00:01 i 08:02.
17:00
Jedno prijateljstvo, jedan zajednički doživljaj sveta, jedno hrabro kršenje sakralne dogme i Beograd dobija izuzetan spomenik kulture, koji je, nažalost, danas gotovo nepoznat većini Beograđana.... Jedan prijatelj se zove Jože Plečnik i legenda je u svetu arhitekture. Gaudi, kažu, sa ovih prostora. Drugi prijatelj iz ove priče, takođe je legenda ali vajarska - Ivan Meštrović. Treći čovek koji se suprostavio strogim crkvenim normama, kada je sakralna arhitektura u pitanju, jeste fra Josip Markušić. Sva zajednička energija ovih Golijata ugrađena je u Crkvu Sv. Antuna Padovanskog na Crvenom krstu sa tornjem krivim poput onog u Pizi. Reč je o potpuno originalnoj i jedinstvenoj franjevačkoj crkvi, koja je nedavno proglašena za spomenik kulture Beograda. Ove godine se obeležava i 60 godina od smrti Jože Plečnika a naš grad se nalazi na graditeljskoj mapi ovog izuzetnog arhitekte i umetnika. Koja je uloga Meštrovića u ovoj priči? Urednik i autor emisije Olivera Pančić Repriza , 29.april u 01:00 i 09:00.
17:35
Do detalja: Uroš Đurić
18:10
Još od davnina, japanski narod je slavio prirodu i smatrao je rajem na Zemlji, u kojem žive brojna božanstava. Duboko u ovoj prirodi i njenim šumama počiva šogun koji je nekada davno vladao Japanom. Na tom tragu emisija nas vodi u grad Niko, čije ime znači Sunčeva svetlost.... Ovaj očaravajući grad protkan je umetničkim delima najboljih japanskih majstora. Kult igra veliku ulogu u životima domaćeg stanovništva. Beležimo veliki broj sakralnih mesta, na kojima se molitve vernika stapaju sa božanskom prirodom. Hramovi i svetilišta Nika proglašeni su 1999. godine svetskom kulturnom baštinom. Ovaj program je obezbeđen zahvaljujući Japanskoj fondaciji.    Repriza , 29.april u 02:10 i 10:10.
18:30
Posle bitke kod Vaterloa 1805, Evropa kreće još ubrzanijim korakom ka industrijskoj liberalizaciji. Posledice promena društvene klime, usmerenih ka interesima proizvođača, ubrzo su se ispoljile na slici veoma jadnog stanja radnika. Dve najnaprednije države u ovom smislu bile su Velika Britanija i Belgija.... Talas borbenog stava prema buržoarskom modelu zahvatiće čitavu Evropu i usloviće velike promene u društvu. Štrajkovi, protesti i diverzije, sada će biti glavno oružje tek rođene radničke klase. Na kraju puta obespravljenog radnika, za njega ostaju dva izbora: smrt ili štrajk.   Repriza , 29.april u 02:30 i 10:30.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Na magičnom mestu u Parizu, u Muzeju karusela, predstavljaju se artisti iz različitih evropskih zemalja, pobednici prethodnih festivalskih izdanja.... Na programu su klovn Gospodin Houš, koji svoje bogato iskustvo donosi iz čuvenih ukrajinskih cirkusa, žongler Aleksander Koblikov, duo Sudbina iz Portugala i Poljske, francuski pesnik Remi Lazven, lutkarka Petula i mnogi drugi. Ekscentrični majstor ceremonije Kalikst de Nigremon provešće nas kroz Muzej i nastupe i ispuniti nas prazničnim raspoloženjem novogodišnje noći. Repriza , 29.april u 04:05 i 12:05.
21:30
RTS 3 emituje serijal Utvrđeni gradovi, stvaran u vreme kada je Školski program vodio Čedomir Mirković i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB-a. Urednik Spomenka Nedić u deset polusatnih dokumentarnih reportaža predstavlja najznačajnija utvrđenja na našem prostoru.... Ova epizoda nas vodi putem tragova prošlosti u Konstantinovu zadužbinu, centar Vizantije, u Carigrad.   Repriza , 29. april u 05:30 i 13:30.
22:00
Gledaoci će u ovoj epizodi saznati kako je nastala Ozna, kakav je uticaj na njeno formiranje imala sovjetska obaveštajna služba, kako su birani rukovodeći kadrovi i kakva je bila uloga Aleksandra Rankovića u tome....   Biće posebno zanimljiva uloga Ozne u oslobođenom Beogradu i kako je Ranković reagovao na brojne njene zloupotrebe i u glavnom gradu i drugim delovima Jugoslavije. Zašto je Ranković bio nezadovoljan radom Ozne za Hrvatsku i zbog čega je dolazio u sukob sa Stevom Krajačićem. Repriza , 29. april u 06:00 i 14:00.
22:50
Dramaturg Tijana Grumić, jedna je od vodećih figura nove generacije koja osvaja naše pozorišne scene. NJene drame i dramatizacije okarakterisane su kao netipične, zbog autentičnih monologa likova i originalne poetičnosti kojom su tekstovi prožeti. Diplomirala je i završila master studije na Katedri za dramaturgiju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Autorka je nekoliko dramatizacija i više od deset originalnih dramskih tekstova koji su izvođeni u pozorištima širom Srbije, kao i u Sloveniji, Italiji i Nemačkoj. Tekstovi su joj prevođeni na engleski, nemački, italijanski, ruski, poljski, slovenački i gruzijski jezik, i objavljivani u domaćim i stranim časopisima i antologijama. Osim pisanja, aktivno radi kao dramaturg na projektima u pozorištima širom Srbije.... Tijanin stil pisanja odlikuju kratke rečenice koje nalikuju stihovima, izuzetni monolozi i poetski realizam, specifična emotivnost i pažljiva karakterizacija likova. Deluju obično, svakodnevno i svačije.U njenim dramama u fokusu su ljudi koji žive posledice neizgovorenih datuma. NJen ideal je solidarno društvo u kome, bez obzira na naše razlike, brinemo jedni o drugima. Razmišlja kako je biti solidaran, brižan za drugog, dati do znanja ljudima da nisu sami u onome kroz šta prolaze, kako je stvarati i biti glasan u tome dobar  način da nam bude bolje.Ona je iz generacije rođene nakon raspada Jugoslavije, koja ima drugačije poglede na svet i istinu smatra relativnim pojmom, iz generacije koja donosi nešto novo na našu scenu i menja je u pravcu savremenosti.Autorka i urednica Olivera MiloševićSnimatelj Vasko VasovićMontaža Jakov PejovRežija Milica Mitrović  Repriza , 29.april u 06:50 i 14:50.
23:25
Dokumentarna serija ,,Istorija cenzure - savremenici” autorke Valentine Delić, govori o cenzuri i pritiscima na novinare i javnu reč u Srbiji proteklih decenija, osvrćući se na neke događaje i ličnosti u kontekstu vremena koje su obeležili i koje je obeležilo njih.... Druga epizoda pod nazivom ,,Kad su reči postali meci“ govori o atmosferi u kojoj su radili novinari i TV autori na Radio-televiziji Beograd početkom devedesetih godina prošlog veka. O tome kako je gušen program i kako je zadobijao nov karakter unutar ratnih dešavanja govore novinari: Dragan Babić, Isidora Sekulić, Đorđe Vlajić i inženjer Lazar Lalić, nekadašnji predsednik Nezavisnog sindikata RTS-a. Repriza , 29.april u 07:25 i 15:25.
00:01
Neustrašivi borci sa morskih obala: Evropa, 3-4 (R)
01:00
Golijati sa Crvenog krsta (R)
01:35
Do detalja: Uroš Đuri (R)
02:10
Svetska kulturna baština Japana, 3-5 (R)
02:30
Istorija evropske radničke klase: Vreme barikada, 2-4 (R)
03:30
Car Lazar u Kingisepu
04:05
Cirkuski kabare (R)
06:00
Drug Marko, 4-10 (R)
06:50
Metamorfoze: Tijana Grumić (R)
07:25
Istorija cenzure: Kad su reči postale meci, 2-4 (R)
08:02
Neustrašivi borci sa morskih obala: Evropa, 3-4 (R)
09:00
Golijati sa Crvenog krsta (R)
09:35
Do detalja: Uroš Đurić (R)
10:10
Svetska kulturna baština Japana, 3-5 (R)
10:30
Istorija evropske radničke klase: Vreme barikada, 2-4 (R)
11:30
Car Lazar u Kingisepu (R)
12:05
Cirkuski kabare (R)
13:30
Utvrđeni gradovi: Carigrad, 2. deo (R)
14:00
Drug Marko, 4-10 (R)
14:50
Metamorfoze: Tijana Grumić (R)
15:25
Istorija cenzure: Kad su reči postale meci, 2-4 (R)
16:01
Metamuzika predstavlja kompoziciju Idi vidi dedu Aleksandra Sedlara, posvećenu Akademskom horu Collegium musicum, kao poklon za 40 godina postojanja ansambla. Takođe, delo je muzička posveta kompozitorovom dedi.... Po rečima autora, ženski hor predstavlja glasove njegove sestre i majke, koji opominju da ode da vidi dedu, jer će sutra možda biti kasno. Delo je sastavljeno od povezanih numera koje predstavljaju slike iz života. Premijerno je izvedeno na Kolarcu 12. decembra 2010. godine pod upravom prof. Darinke Matić-Marović. Emocionalna poruka i neuobičajena muzička rešenja izazvala su burne reakcije u publici tokom same premijere, a reakcije kritike, takođe su izuzetno pohvalne. Repriza , 30.april u 00:11 i 08:07.
16:25
Povodom obeležavanja sto godina baleta u Srbiji, RTS je, u saradnji sa Narodnim pozorištem, proizveo seriju od četiri nastavka. Na ovo bajkovito baletsko putovanje vodiće vas Marija Janković Šehović, nekada solista baleta Narodnog pozorišta u Beogradu, ujedno i scenarista projekta.... Sa čuvenim Ruskinjama - Jelenom Poljakovom, Anom Pavlovom, Ninom Kirsanovom, zatim našim velikim divama - Duškom Sifnios, Višnjom Đorđević, Lidijom Pilipenko, Jovankom Bjegojević i sa Dimitrijem Parlićem otkrivaćemo nove svetove naše autentične koreografije i majstorstva. Govorićemo o baletu i kao o muškoj igri, bićemo sa savremnim herojima baleta našeg nacionalnog pozorišta, od Ašhen Ataljanc, preko Ane Pavlović, Kostjukova, Jovice Begojevića, Tešee, sve do mnoštva savremenih umetnika zbog kojih ne treba da brinemo o budućnosti igre na ovim prostorima. Seriju je realizovao Boris Miljković sa ekipom mladih saradnika, a urednica je Olivera Milošević.   Repriza , 30.april u 00:35 i 08:30.
16:55
Jezik je sredstvo kojim izražavamo ono mislimo i osećamo – delikatno, ali i ubojito oružje.... Međutim, jezik „u rukama prevodilaca postaje spona među kulturama i most među svetovima. Profesor doktor Zoran Paunović pronikao je u sve tajne te osetljive veze...   Repriza , 30.april u 01:05 i 09:00.
17:25
Uobličavanje priče u slikama postoji koliko i čovek. U crtež se ugrađuje kamen, zgrada, misao ali pre svega čovek sa svim manama i vrlinama u društvu u kome se zatekao. Tako on na crtežu postaje junak, a narativni oblačak usložnjava crtež i daje mu karakter kakav je autor želeo. Veliko stablo stripa granalo se tokom vremena, strip se približavao mnogim umetnostima, pa pored klasične forme ima i eksperimentalnu i formu koju oblikuje autor u zavisnosti od teme kojom se bavi.... Naša scena je umnogome pratila evropsku i svetsku a počeci stripa kod nas vezuju se tridesete godine 20. veka. Međunarodni salon stripa u SKC Beograd je već dve decenije podrška i autorima i izdavačima. Salon stripa je mesto okupljanja inostranih i domaćih autora, mesto na kome se može videti sve ono najbolje što se dešava na polju stripa u svetu i kod nas. Pored komercijalnog stripa koji je široj publici blizak, sve češe su tu i kolekcionarska izdanja pa su junaci dobili novo ruho – Dilan Dog, Mister No, Marti Misterija, Zagor i drugi. Nastao kada i film, strip ima budućnost uprkos snažnom pritisku novih tehnologija, smatraju autori stripa. Autor emisije: Radica Smiljković Urednik: Jugoslava Đurica Reditelj: Bojan Vorkapić Snimatelj: Hadži Vladan Mijailović Montaža: Vesna Grba     Repriza , 30.april u 01:35 i 09:30.
18:00
Serija počinje slučajnim susretom Žiće, bivšeg šofera, a potom bibliotekara u maloj seoskoj školi u okolini Uba, i Baje, vozača autobusa u gradskom saobraćajnom preduzeću u Ubu. Taj susret će u potpunosti izmeniti njihove živote.... Pošto su obojica ostali bez posla, oni su, gledajući reprizu serije Kamiondžije sa popularnim Čkaljom i Pavlom Vuisićem, koji su igrali Jareta i Paju, odlučili da kupe kamion i osnuju firmu za prevoz robe.   Repriza , 30.april u 02:05 i 10:00.
18:55
Putem istorije i predanja o Cetinju, Milan Kovačević predstaviće interesantnu istoriju Cetinja i okoline sa posebnim osvrtom na period Drugog svetskog rata.... Grad heroj je bilo počasno zvanje u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji za gradove odlikovane Ordenom narodnog heroja, a za zasluge njihovih stanovnika tokom Narodnooslobodilačke borbe.   Autor:   Milan Kovačević Repriza , 30.april u 02:55 i 10:50.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Pšenica je jedna od osnovnih prehrambenih namirnica naše civilizacije. Zašto danas ova hrana postaje štetna po sve veći broj ljudi? U dokumentarnom filmu „Gluten, državni neprijatelj?“ istražićemo sve veće tržište prehrambenih proizvoda bez glutena.... Kako to da odjednom toliko ljudi više ne podnosi izuzetno hranljiva zrna pšenice? Da li okidač te svojevrsne epidemije predstavljaju nedavne promene kad je reč o našim prehrambenim navikama ili načinu života? Da li je pšenica koju danas konzumiramo ista ona koju smo koristili u ishrani desetinama hiljada godina unazad. Uzrok ovog iznenadnog i naglog porasta broja ljudi koji su osetljivi na te vrste žitarica zapravo još uvek nije poznat.    Ovaj dokumentarni film upoznaće nas sa naučnicima, aktivistima i posvećenim poljoprivrednicima koji pokušavaju da otkriju istinu o pravom kvalitetu industrijski proizvedene hrane.  Repriza , 30. april u 07:10 i 15:05.
21:00
Tv lica: Ivan Bosiljčić
21:45
Snimak koncerta koji je održan 15. aprila ove godine u Kolarčevoj zadužbini, a na kojem je naš proslavljeni violinista Stefan Milenković predvodio Belgrade Chamber Orchestra.... Karl Orf je svoje remek-delo komponovao 1937. godine, ali ga je ponovo transkribovao 1956. za hor, soliste, dva klavira i udaraljke. Karminu Buranu, jedno od najizvođenijih i najvoljenijih dela vokalno instrumentalne literature, ovoga puta slušate u aranžmanu za gudački orkestar.   Repriza , 30.april u 05:35 i 13:30.
22:35
U vreme kada su se odigrali, balkanski ratovi za srpski narod predstavljali su uvod u slavu. NJih je iznela hrabrost pokolenja bez protekcije i patriotizam bez odstupnice. Da li se promenila vizura srpskih istoričara, kakva je percepcija u svetskoj istoriografiji o balkanskim ratovima? Da li je istorija pretrpela reviziju? Koja su ostala sporna i otvorena pitanja koja u javnom životu i sada izazivaju antagonizme i koflikte?... Učesnici emisije: prof. dr Aleksandar Rastović i mr Biljana Stojić sa Istorijskog instituta SANU, dr Miroslav Svirčević sa Balkanološkog instituta SANU, dr Mile Bjelajac sa Instituta za noviju istoriju. Urednik: Nevena Todorović Reditelj: Katarina Rogić   Repriza , 30.april u 04:00 i 11:55.
23:25
Serijal prati težnju političkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se uključe u savremene evropske tokove. Sam naslov Via Militaris - Koridor 10, postavlja dilemu hoćemo li, uprkos svemu, uspeti da glavne evropske saobraćajne pravce od puteva rata pretvorimo u puteve razvoja.... Autorska ekipa: Božidar Nikolić, Zoran Sinđelić, Mila Jovanović Nikolić, Snežana Rodić Sinđelić, Petar Jakonjić i Milo Lekić. Urednik i scenarista: Božidar Nikolić Repriza , 30.april u 06:25 i 14:20.
00:11
Metamuzika: Idi vidi dedu (R)
00:35
Sto godina baleta u Narodnom pozorištu: Rusi dolaze, 1-4 (R)
01:05
Kako misli akademija: Jezik koji svetli, 7-14 (R)
01:35
Trag: Strip, deveta muza (R)
02:05
Kamiondžije d.o.o., 1-20, 1S (R)
02:55
TV Beograd: Karavan – Cetinje, Grad heroj (R)
03:30
Srbi sa petog kontinenta: Boris Mitrović, glumac i profesor glume
04:00
Savremo tumačenje srpske istorije: Balkanski ratovi (R)
04:50
Tv lica: Ivan Bosiljčić (R)
06:25
Via militaris, koridor 10: Turska, 6-14 (R)
07:10
Gluten, državni neprijatelj? (R)
08:07
Metamuzika: Idi vidi dedu (R)
08:30
Sto godina baleta u Narodnom pozorištu: Rusi dolaze, 1-4 (R)
09:00
Kako misli akademija: Jezik koji svetli, 7-14 (R)
09:30
Trag: Strip, deveta muza (R)
10:00
Kamiondžije d.o.o., 1-20, 1S (R)
10:50
TV Beograd: Karavan – Cetinje, Grad heroj (R)
11:25
Srbi sa petog kontinenta: Boris Mitrović, glumac i profesor glume (R)
11:55
Savremo tumačenje srpske istorije: Balkanski ratovi (R)
12:45
Tv lica: Ivan Bosiljčić (R)
13:30
Beograd svira-Karmina Burana: Koncert za violinu i orkestar (R)
14:20
Via militaris, koridor 10: Turska, 6-14 (R)
15:05
Gluten, državni neprijatelj? (R)
16:01
Imao je mnoga zvanja, i još više znanja. Bio je naučnik, profesor, rektor Velike škole i prvi rektor Beogradskog univerziteta, ali i diplomata, ministar narodne privrede i inostranih dela, poslanik Kraljevine Srbije u Londonu, učesnik svih ratova njegovog doba. Najznačajniji srpski hemičar, akademik Sima Lozanić (1847–1935), bio je vodeće ime naučne elite koja je u poslednjim decenijama 19. veka najviše uticala na promene u Srbiji, započinjući tako zlatni period mlade srpske države.... U emisiji pričamo o istinskom vitezu srpske nauke, koji je čvrsto verovao da od nauke zavise i opstanak i razvoj jednog društva. Dao je ogroman doprinos oblikovanju hemijske terminologije i danas važeće nomenklature. Bio je angažovan i za ispitivanja ruda i falsifikovanog novca. Diplomatske aktivnosti i kontakte Lozanić je često koristio kako bi se konsultovao o pitanjima narodne privrede i mogućnostima unapređenja njenih pojedinih segmenata. Veliki vizionar i vrstan poznavalac prilika svog vremena, sva svoja znanja i zvanja stavljao je u službu prosperiteta otadžbine. Autor emisije je Jovana Ćirković. Urednik emisije je Mirjana Nikolić.     Repriza , 01.maj u 02:30 i 10:30.
16:30
Da li je Andrić zatvorio vrata za druge moguće nobelovce sa ovih prostora? Druga epizoda velikog dokumentarnog serijala RTS Andrić ili - ili Andrić bavi se pitanjem dodeljivanja Nobelove nagrade Ivi Andriću.... Još za piščevog života krenule su spekulacije da li ju je on preoteo Miroslavu Krleži i je li i koliko Tito učestvovao u odluci Nobelovog komiteta. Ko je još imao šanse da dobije ovo priznanje i da li su Vasko Popa, Danilo Kiš i Milorad Pavić uopšte imali šanse da do ovog priznanja stignu? Učesnici dokumentarne emisije Andrić ili - ili Andrić: Aleksandar Jerkov, Petar Pijanović i Muharem Bazdulj iz Beograda, Velimir Visković, Miljenko Jergović i Dušan Marinković iz Zagreba, Nedžad Ibrahimović, Ivan Lovrenović i Rusmir Mahmutćehajić iz Sarajeva, te Ranko Risojević iz Banjaluke, skinuli su veo zagonetnosti i svojim odgovorima ponudili nove moguće odgovore u vezi sa dodelom Nobelove nagrade Andriću.   Repriza , 01.maj u 01:50 i 09:50.
17:15
Serija prati privatne i profesionalne živote članova elitne jedinice mornaričkih foka dok treniraju, planiraju i izvršavaju neke od najopasnijih misija, koje SAD od njih traži.... Uloge: Dejvid Borijanaz, Maks Tiriot, DŽesika Pare, Nil Braun Mlađi, A. DŽ. Bakli i Toni Traks.
18:00
Baja i Žića učvrstili su svoje kumstvo i po uzoru na junake TV serije ,,Kamiondžije”, Paju i Jareta, nameravaju da kupe kamion i postanu samostalni auto-prevoznici.... Baja nije siguran da bi trebalo da se upuste u tu avanturu, jer nemaju dovoljno novca za kamion. Vlasnik preduzeća, Rodoljub, sa kojim je Baja imao konflikt, zove ga da dođe na poslovni razgovor. Na taj razgovor dolazi i Žića. Rodoljub im nudi loše uslove rada. Oni to odbiju i posle više usputnih poslova shvate da je bolje da probaju da nekako dođu do kamiona čiji bi bili vlasnici. Scenario: Gordan Mihić Režija: Filip Čolović Glavne uloge u drugoj epizodi: Nenad Jezdić, Tihomir Stanić, Paulina Manov, Branislav Zeremski, Bojan Dimitrijević, Nebojša Ilić i Marko Gvero.   Repriza , 01.maj u 00:30 i 08:30.
18:55
TV Beograd: Karavan – Dubrovnik, slikari
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
„Dok čitaš i dok se nalaziš u tom nekom izmišljenom ili realnom prostoru, ti si slobodan“, kaže arhitekta, ulični umetnik i docent na Arhitektonskom fakultetu, Andrej Josifovski, u novom izdanju emisije Ostavi sve i čitaj.... Dobitnik brojnih priznanja, osnivač i umetnički direktor Runaway festivala ulične umetnosti na Bežanijskoj kosi, autor više od 100 murala u Srbiji i regionu, Grčkoj, Italiji, na Kubi, u Americi, Andrej Josifovski Pijanista bavi se pitanjima kulture i kulturnih potreba, angažovane umetnosti, obrazovanja, savremene arhitekture i arhitektonskog nasleđa koje nas određuje. U emisiji Ostavi sve i čitaj Pijanista posebno ističe da sloboda stvaranja ima za cilj slobodu svih ljudi i da pravovremeno vaspitanje i obrazovanje stvara publiku koja razume i poštuje autentičnu kulturnu i umetničku scenu. Autor emisije je Gorica Zarić, muzički urednik Ana Milićević, reditelj Ivan Milanović.
20:32
Snimak koncerta održanog 26. marta prošle godine, u Velikoj sali Doma omladine Beograda.... Big bend RTS sa dirigentom Vladimirom Nikolovim, premijerno je izveo novi projekat pod nazivom Scream. Reč je o novim, originalnim delima koja su za Big bend napisana u poslednjih nekoliko godina.     Repriza , 1.maj u 03:40 i 11:40.
21:50
Da li ljubav i stvaralaštvo mogu zajedno, da li nam strastvene romanse umetnika kazuju nešto više o njima, da li ljubav daje snagu umetnosti? Amedeo Modiljani i Žana Ebitern, Men Rej i Li Miler, Frida Kalo i Dijego Rivera, Vasilij Kandinski i Gabrijela Minter... Burne ljubavi velikih umetnika u kojima se prelamaju njihov život, neuroze, narcizam i suočavanje sa alter egom – njihovim dvojnikom.... Slikala je portrete, lica i snagu dečjih pogleda. Slikao je prirodu i suptilnost pejzaža. Paula, oslobođena, intuitivna žena i žena vizionar, i Oto, melanholičan i velikodušan čovek. U Nemačkoj početkom 20. veka, Paula i Oto, priča o agoniji, ljubavi i umetničkom stvaralaštvu u senci smrti. Repriza , 01.maj u 07:30 i 15:30.
22:20
Alba Kareta (truba, vokal) rođena je u Avinju (Španija) 1995. godine.... Studirala je u Hagu, Barseloni i Amsterdamu, gde je stekla zvanje mastera džez trube, posle čega se vratila u Kataloniju. Jedna od najintrigantnijih mladih umetnica u Evropi, Kareta ističe Embrouza Akinmusirija kao najvećeg uzora (posvetila mu je diplomsku pesmu), ali još je upečatljivija kad istražuje svoje nasleđe, poput opusa kantautora ljuisa ljaha, čijih je nekoliko numera uvrstila u koncertni repertoar.   Repriza , 01.maj u 06:20 i 14:20.
23:30
Beogradska nadrealistička grupa je treća, formirana nakon pariske i belgijske, i njeno organizovano delovanje koje se ogleda u izdavačkoj produkciji (časopisi Nemoguće i Nadrealizam danas i ovde) traje od 1930. do 1932. godine.... Beogradski nadrealizam nije bitan samo kao književna i likovna pojava, već je važan u istoriji ideja. NJihovo specifično tumačenje marksizma i frojdovske psihoanalize, primene psihoanalize u domenu umetnosti i u njenoj teorijskoj razradi predstavljaju originalni i pionirski doprinos frojdo-marksizmu.   Repriza , 01.maj u 05:50 i 13:50.
00:01
Ostavi sve i čitaj: Andrej Josifovski (R)
00:30
Kamiondžije, 2-20, 1S, (R)
01:20
TV Beograd: Karavan – Dubrovnik, slikari (R)
01:50
Andrić ili - ili Andrić, 2-4 (R)
02:30
RTS Lab: Sima Lozanić vitez srpske nauke (R)
02:55
Autoportret: Predrag Ejdus
03:40
Big bend RTS & Vladimir Nikolov: Scream (R)
05:00
Srbi u Holivudu: Piter Bogdanovič